Sve što treba da znate o avokadu

Avokado je jedinstveno bobičasto voće koje spada u najhranljive namirnice na svetu, iako ga neki svrstavaju u povrće zbog svog neutralnog ukusa i visokog sadržaja masti. U skorije vreme postao je veoma popularan među pobornicima zdrave ishrane. Za razliku od drugih voćki koje su bogate ugljenim hidratima, avokado je bogat vlaknima i mononezasićenim mastima i sadrži malo šećera, što ga između ostalog čini korisnim za snižavanje holesterola u krvi i gubljenje težine.

Poreklom iz Puebla (Meksiko), avokado ili “aligator kruška”, kako ga drugačije zovu, je voće čiji oblik podseća na krušku, a koje ima veliko seme u sredini. Njegova glatka tekstura i suptilan ukus pružaju bezbroj mogućnosti za korišćenje u jelima različitih ukusa. Osim avokado umaka (guacamole), avokado se može naći i u vegetarijanskoj ishrani kao zamena za meso, u salatama, ili može biti dodat u dezerte.

Neki od hranljivih sastojaka koje avokado sadrži su:

  • Kaliijum, koji reguliše krvni pritisak
  • B vitamine, moćne posrednike u borbi protiv bolesti i infekcija
  • Lutein, koji je dobar za regulisanje problema suvoće očiju

Zašto je avokado jedna od najhranljivijih voćki?

Sto grama sirovog avokada sadrži:

  • 160 kalorija
  • 123 kalorije koje dolaze od masti
  • 15 grama ukupnih masti
  • 2 grama zasićenih masti
  • 2 grama trans masti
  • 7 miligrama holesterola
  • 0 miligrama sodijuma
  • 7 grama dijetetskih vlakana

Sa samo jednim gramom šećera, dva grama proteina i 17% vitamina C, avokado je jedna od najhranljivijih namirnica.

S obzirom na to da je bogat takozvanim “dobrim” mastima, avokado pomaže u regulisanju nivoa holesterola. Osim toga, avokado obezbeđuje sve sastojke potrebne našem telu da bolje apsorbuju nutrijente iz drugih namirnica koje konzumiramo.

Avokado donosi mnoge zdravstvene koristi

Osim što je izuzetno hranljiv, avokado pruža i brojne zdravstvene prednosti, zbog čega se smatra superhranom.

Pomaže u snižavanju krvnog pritiska

Pošto je bogat kalijumom čak više i od banana, avokado pomaže u regulisanju krvnog pritiska, što je jedan od najčešćih faktora rizika za infarkt, šlog i bubrežnu insuficijenciju.

Smanjuje rizik od srčane bolesti

Avokado je poznat kao jedna od najmasnijih biljnih namirnica, od čega većinu masti čini oleinska kiselina. Oleinske masne kiseline pripadaju grupi “dobrih” mononezasićenih masti koje pomažu u zaštiti zdravlja srca.

Obezbeđuje bolji metabolizam

Avokado sadrži 7 grama vlakana u 100 grama, što ga čini jednim od najboljih izvora vlakana. Kako je oko 25% vlakana u avokadu rastvorivo, avokado je odlično dijetetsko rešenje za optimalno zdravlje metabolizma i gubitak težine.

Avokado pomaže u snižavanju holesterola i nivoa triglicerida

Visoki nivoi holesterola i triglicerida su jedan od najvećih faktora rizika za razvijanje srčane bolesti. Avokado se pokazao korisnim kada je u pitanju znatno smanjivanje nivoa holesterola i triglicerida.

Avokado štiti naše oči

Avokado može da sačuva zdravlje očiju jer sadrži važne antioksidanse – lutein i zeoksantin, koji su poznati kao važni faktori za snižavanje rizika od uobičajenih očnih problema kao što je katarakta i makularna degeneracija.

Avokado ima potencijal da pomogne u borbi protiv raka

Iako su potrebna dodatna istraživanja da bismo potvrdili efekat koji avokado ima na ćelije raka, istraživanje iz 2011. godine je pokazalo pozitivne efekte avokada u snižavanju nuspojava hemoterapije kada su u pitanju humani limfociti. Štaviše, ranije istraživanje pokazuje da je ekstrakt avokada efikasan u sprečavanju rasta ćelija raka prostate.

Poboljšava opšte zdravlje

Za vreme sprovođenja studije u kojoj su se analizirale navike u ishrani 17.567 učesnika, otkriveno je da su oni koji su redovno konzumirali avokado bili mnogo zdraviji nego oni koji ga nisu jeli: “Konzumiranje avokada je povezano sa poboljšanim ukupnim kvalitetom ishrane, unosom nutrijenata i smanjenim rizikom od metaboličnog sindroma.”

Avokado ima i neke negativne strane

Avokado je bogat zdravim hranljivim materijama i generalno je bezbedan za jelo. Međutim, u nekim slučajevima, može izazvati alergiju, naročito kod ljudi koji su alergični na lateks. Simptomi uključuju osip, uznemiren želudac, otok lica i probleme sa disanjem.

Pored toga, konzumiranje previše avokada (više od jednog na dan) može dovesti do visokog unosa kalorija što doprinosi gojenju.

Kako da znamo da li je avokado zreo za jelo?

Kako bi testirali njegovu zrelost, nežno stisnite avokado u ruci. Ako je mekan, ali ne kašast, onda je zreo i spreman za jelo. Avokado koji nije zreo će sazreti za nekoliko dana. Stavite ga u frižider ako želite da usporite proces sazrevanja.

Avokado može da se jede sirov, začinjen različitim sastojcima, skuvan u supi, pasiran kao umak, ili kao dezert. Ulje avokada je zdrav izbor za pripremu jela, ali i veoma koristan u nezi kože i kose.

Iako je avokado bogat nutrijentima, pazite da ne preterate!

Iako sadrži veliki broj korisnih hranljivih materija, visok dnevni unos nije preporučljiv zbog njihove visoke kalorijske vrednosti. U zavisnosti od vaših kalorijskih potreba, trebalo bi da jedete ne više od dve do pet kriški avokada dva do četiri puta nedeljno.

Foto: Guliver Thinkstock

Šta ti misliš o ovoj temi? Ostavi svoj komentar!

Tvoja adresa neće biti objavljena.