Od Zemljana do Marsovaca – Druga sezona serijala “Mars” na kanalu National Geographic

Ideja o kolonizaciji Marsa nikad nije bila zanimljivija. Ona se nekada smatrala naučnom fantastikom, ali za tren oka mi ćemo biti tamo. Druga sezona nagrađivane serije “Mars” na kanalu National Geographic, proglašena impresivnom, inspirišućom i naučno verodostojnom, vraća se na male ekrane u nedelju, 11. novembra 2018. u 21:55 časova. Priča se nastavlja kroz šest novih epizoda u istom formatu poput prošle sezone. Radnja oscilira između igranih i dokumentarnih sekvenci koje pokazuju predviđanja života na Crvenoj planeti. Predviđanja nastaju po uzoru na dešavanja na Zemlji u sadašnjosti.

National Geographic u saradnji sa Brajanom Grejzerom, Ronom Hauardom i Majklom Rosenbergom iz “Imagine Entertainment” i izvršnim producentima Džastinom Vilksom i Džonom Kejmenom iz “RadicalMedia” pokušava da osmisli kako će sve izgledati kad Zemljani postanu prvi Marsovci.

U ovoj sezoni emisije “Mars” priča zalazi u veze između nauke i industrije na izolovanom i negostoljubivom mestu. Kroz čitavu istoriju dolazilo je do sukoba između ljudske želje za profitabilnošću sa jedne i potrebom za istraživanjem sa druge strane. Nastanjujući nove planete, da li bi ljudi mogli da postanu bolji ili su osuđeni na pravljenje istih grešaka u novom svetu, kakve su pravili i na staroj planeti?

“MARS” se nastavlja tačno pet godina nakon završetka prve sezone, nakon uspešne prve misije ka Crvenoj planeti. Međunarodna naučna federacija za Mars (MNFM) uspela je da sleti i napravi prvobitnu naseobinu na Marsu. Godina je 2042. i MNFM je uspela da stvori pravu punokrvnu koloniju po imenu Olimpus. Međutim, finansiranje kolonije je skupo pa se otvaraju vrata za privatne investicije. Napetost između naučnika i rudara koje je poslala firma “Lukrum indastriz” raste, stvarajući sve veće izazove za sve na Crvenoj planeti.

U igranom delu serije, prikazana su svakodnevna dešavanja poput trudnoća, raskida veza, novih romansi, epidemija nestanaka struje, povreda i vežbanja, ručavanja i socijalizacije. Međutim, kad se sve to dešava 54,7 miliona kilometara od Zemlje, onda ta dešavanja sigurno nisu obična. Iako su naučnici u početku uznemireni od strane svojih novih komšija, s vremenom oni pronalaze zajednički jezik i počinju da se slažu sa rudarima. Život na Marsu postaje teži kad naučnike, koji tragaju za novim životom, ometaju iskopavanja firme “Lukrum”. Sva ova nesvakidašnja dešavanja prate i neke sasvim obične situacije. Na Marsu se rađa prva beba, zaljubljeni par ispušta svoj poslednji dah.

Glumačku postavu serije “MARS” čine povratnici iz prve sezone, kao i nekoliko novih lica, uključujući i Dži Hae, Džefa Hepnera (Čikaška hitna pomoć) i Esaju Moraleza (Ozark i Njujorški plavci).

U dokumentarnom delu serije, vinjete u sadašnjosti vuku paralele do budućih dešavanja na Marsu, prateći promene koje se dešavaju na Arktiku. Ova dešavanja trenutno ugrožavaju život na Zemlji, bušotine, otapanje glečera i epidemije opasnih bolesti. Sva ta zbivanja posledica su otapanja večnog leda na glečerima.

Stručnjaci pred kamerama, koje smo mi nazvali “Velikim misliocima”, ponovo vode gledaoce kroz uspone i padove koji očekuju ljude na Marsu. U ovoj elitnoj grupi ljudi nalaze se neka od najvećih imena u nauci istraživanja svemira, poput Ilona Maska (direktor “Spejs Iksa”), Elen Stofan (bivši šef NASA-e), Mičija Kakue (teorijski fizičar i futurista), Kejsi Drajer (direktor svemirske politike u Planetarnom udruženju), Antonije Džuhas (stručnjak za naftu i energetiku) i Naomi Klajn (pisac, aktivista i nagrađivani novinar tekstova klimatskim promenama).

Pored Velikih mislilaca, naučnici daju dodatnu podlogu igranom delu serije. U ovom segmentu, Stiven Petranek (autor knjige “Kako ćemo živeti na Marsu”), Mej Džemison (bivši austronaut) i Robert Braun (profesor vazdušno-svemirskog inženjeringa na Univerzitetu Kolorado) vode gledaoce kroz futurističku priču.

“Prošle sezone sanjali smo da stignemo na Mars. Zato ćemo sad pomeriti fokus na ono što će se dogoditi kad napokon stignemo na planetu na kojoj nam je sve strano.”, kaže pisac emisije Di Džonson (Nešvil, Šef, Urgentni centar). “Mars je lonac pod pritiskom, postoji stalan sukob između nauke i industrije. Iako su njihovi stavovi oprečni, njihove namere nisu potpuno razdvojene. Unapređenje nauke i istraživanja dovodi sa sobom i industriju i stvaranje monetarne vrednosti.”

“Serija prikazuje da se ljudska priroda ne menja kada bi ljudi postali Marsovci, ali upravljanje našim instinktom, emocijama i ponašanjem na Marsu nedovoljno je istraženo.”, kaže Džastin Vilks. On je jedan od autora i izvršnih producenata serije MARS iz firme “RadicalMedia.“ MARS zalazi u to kako ćemo se nositi sa slomljenim srcima, mentalnim izazovima, bolestima, zagađenjem, smrću, prvim trudnoćama i prvim bebama na Marsu, kako će izgledati borba sa prirodnim katastrofama i potraga za prirodnim resursima poput vode na novoj planeti. Na Zemlji sve te stvari uzimamo zdravo za gotovo, ali na Marsu će one predstavljati sasvim nove izazove.”

“Sve što bi na Zemlji bilo jednostavno, poput lične higijene i spremanja obroka, na Marsu zahteva veći napor u nepoznatom prostranstvu nove planete.“, kaže Stiven Petranek, izvršni reditelj i naučni savetnik serije MARS. “Napuštanje Zemlje obezbediće dugotrajan opstanak ljudske vrste, i mi imamo tehnologiju i želju da stignemo do Marsa. Jedino ne znamo šta će sve biti potrebno da bi se tamo zaista i živelo. Do Marsa se putuje šest do devet meseci u jednom smeru, tako da pre početka putovanja moramo biti sigurni da zaista želimo tamo da odemo. “

Reditelj Stiven Kreg (Skandal, Kako se izvući sa ubistvom) i Ešli Vej (Doktor Hu, Domovina) pridružuju se povratničkom reditelju Everardu Gotu (Dani milosti) u drugoj  sezoni.

Za National Geographic, MARS su snimili “Imagine Entertainment” i “RadicalMedia”. Izvršni producenti “Imagine Entertainment” su Brajan Grejzer, Ron Hauard i Majkl Rosenberg. Džastin Vilks je pisac i izvršni producent “RadicalMedia”, a Džon Kamen i Tomi Tartl izvršni producenti.  Di Džonson radi kao izvršni producent i pisac sa Taimi Ervidson i Meredit Kolfers, pomoćnim producentima i Džen Ajzakson kao koproducentom.

Opisi epizoda:

Epizoda 1: “Nismo sami”

Nakon decenije provedene na Marsu, naučnici u Međunarodnoj naučnoj federaciji za Mars u kompletno razvijenom naselju Olimpus, pripremaju se za dolazak grupe obučenih astronauta, koji rade za Lukrum indastriz. Lukrum indastriz je kompanija koje se bavi eksploatacijom prirodnih resursa. Napetost raste kada rudari iz nove kolonije, koju predvodi komandant Kurt Hureli (Džef Hepner), zatraže pomoć od MNFM bez prethodnog dogovora, što tera komandanta Olimpusa, Hanu Sung (Dži Hae), da smisli kako da dve frakcije žive u miru zajedno. Priča se seli u sadašnjost, na Zemlji, na najseverniju naftnu platformu na svetu, koja se nalazi na Arktiku. Ekstremni vremenski uslovi stvaraju radnu atmosferu kao na Marsu. Radnik priča o teškoći zbog odvojenosti od porodice, koja traje po tri nedelje zaredom.

Epizoda 2: “Razdvojeni svetovi”

MNFM i Lukrum indastriz dele zajednički izvor vode i energije, nakon što su uspostavili klimav odnos saradnje. Međutim, nakon što Kurt (Džef Hepner) i njegov tim naprave neočekivane pomake u želji da ekspolatišu planetu, Hana (Dži Hae) se trudi da održi dobre odnose između dve strane, ali događa se tragedija. Fizičar Ameli Durand (Klementina Pojdats) priprema se za putovanje nazad na Zemlju bez partnera Havijera Delgada (Alberto Aman). On je geohemičar i geolog Olimpusa. U međuvremenu, na Zemlji, dr Lesli Ričardson (Kosima Šo) nameće se kao novi vođa glavnog sekretarijata.

U sadašnjem vremenu, aktivisti Grinpisa izlaze na more kako bi protestovali protiv bušenja nafte na Arktiku , na Barencovom moru. Naučnici ispituju uticaj takvih aktivnosti.

Epizoda 3: “Pada mrak”

Nakon što solarni zrak pogodi planetu i prekine komunikacijske veze između i unutar kolonija, grupa iz Olimpusa mora hitno da pronađe geologa Martu Kejmen (Anamarija Marinka). Ona je ostala napuštena na površini nakon rizične istraživačke ekspedicije. U međuvremenu, kolonija se priprema za prvu trudnoću na Crvenoj planeti. Tragedija je zadesila Hanu (Dži Hae) i Amelijin (Klementina Pojdats) plan za povratak na Zemlju je upropašćen. U sadašnjosti na Zemlji, naučnik i njegov tim, pod teškim i opasnim uslovima, prikupljaju podatke koji će im pomoći u prognoziranju uticaja otapanja glečera na nivoe mora.

Epizoda 4: “Zaraza”

Martu (Anamarija Marinka) brine misteriozna bolest koja je zahvatila Olimpus i koloniju Lukrum. Kada shvati da je jedan član ekipe umro od te bolesti, MNFM ulazi u trku kako bi se otkrio uzrok i način prenošenja bolesti. U sadašnjosti, Vladimir Čuprov, aktivista Grinpisa, govori o zdravstvenoj krizi koja pogađa domoroce na Arktiku. Ruska vlada zataškava priče o bolesti kako bi neometano eksploatisala naftu na Arktiku

Epizoda 5: “Igre moći”

Lukrum postiže dogovor sa Rusijom za ekskluzivno pravo na rudarenje. Nelagodnost se širi kroz Olimpus jer komandant Majk Glen (Ganer Kauteri) ne prihvata Hanin autoritet, što ugrožava članove kolonije Lukrum. Prva beba rođena na Marsu dolazi na svet dva meseca ranije. U krugu Arktika, u sadašnjosti, države pokušavaju da sarađuju kako bi privukle investicije, zaštitile osetljive ekosisteme i sačuvale domorodačke načine života. Nasuprot tome, firme koje eksploatišu fosilna goriva žele da profitiraju, nauštrb svega ostalog.

Epizoda 6: “Potres”

Lukrum je svojim interesom za profitom otišao predaleko, ugrožavajući bezbednost obe kolonije. MNFM pokušava da stabilizuje situaciju, ali za neke je već prekasno. U sadašnjosti, na Zemlji, čovečanstvo i njene aktivnosti destabilizovalo je prirodni svet. NASA svojom operacijom, “Ledeni most”, istražuje arktički morski led u nameri da podigne svest o globalnom zagrevanju i promenama na našoj planeti. Ova planeta je jedini dom koji imamo… Za sada!

Foto: National Geographic/Dusan Martincek

Šta ti misliš o ovoj temi? Ostavi svoj komentar!

Tvoja adresa neće biti objavljena.