Omiljeni slatkiš, čokolada!

Olmeci su još pre 2600 godina kuvali njenu smesu. Maje su čak imale i boga zaduženog za nju, a zrna od koje se pravi nekada su služila kao sredstvo plaćanja. Kristofer Kolumbo ju je doneo na španski dvor, ali je veliko interesovanje probudila tek u periodu osvajanja španskog konkistadora Ernana Kortesa koji ju je konzumirao u tečnom obliku iz ogromnih zlatnih pehara zajedno sa astečkim vladarom Montezumom. Kasnije je uzgajana u strogoj tajnosti u španskim manastirima. Prema starim meksičkim predanjima bila je piće bogova u raju, a data je ljudima kao blagoslov. Naravno, reč je o čokoladi.

Ukoliko ste pravi ljubitelj slatkiša, ovo mora biti jedna od Vaših najomiljenijih poslastica. Jedna od njenih najboljih predstavnica je Milka čokolada. Sigurno ste je više puta jeli, ali da li ste se ikada zapitali kako je ovaj delić zadovoljstva dospeo u Vaše ruke?

Sve je počelo davne 1824. godine kada je Filip Sišar otputovao u daleku Ameriku da se okuša kao biznismen prodajući satove i ručne radove. Međutim, stvari se nisu odvijale onako kako je to očekivao, pa je mladi Švajcarac morao da se vrati u svoju rodnu zemlju i pokuša ponovo, i to ne sa prodajom satova i ručnih radova, već sa prodajom čokolade. Na njegovu, a i našu sreću – ovaj put mu je uspelo.

Već sledeće godine počeo je sa ručnom proizvodnjom konditorskih proizvoda u svom rodnom gradu u kantonu Nešatel i samo nekoliko meseci kasnije proizvodio je 25-30 kilograma čokolade dnevno  i prodavao ih u obliku štangli i napolitanki. U odnosu na 19. vek, današnja proizvodnja je porasla čak sto puta.

Nažalost, pionir Filip Sišar preminuo je 1884. godine ostavivši za sobom čvrste temelje jednog od najuspešnijih preduzeća današnjice. Nije dočekao ni predstavljanje svog proizvoda pod njenim sadašnjim imenom jer je ime Milka nastalo tek 1901. godine, i to od početnih slogova nemačkih reči Milch (mleko) i Kakao (kakao).

Svima poznata i draga kravica na pakovanju, simbol čistog i ukusnog alpskog mleka, do 1972. godine bila je zapravo crno-bela. Od te godine, postaje zaštitni znak kompanije, a danas je jedna od najupečatljivijih marketinških figura. To svakako dokazuje jedno takmičenje u Bavarskoj 1995. godine, kada se od 40.000 dece tražilo da nacrtaju kravu. Ispostavilo se da ju je svako treće dete obojilo u ljubičastu boju.

Foto: Guliver Thinkstock

 

Šta ti misliš o ovoj temi? Ostavi svoj komentar!

Tvoja adresa neće biti objavljena.